TEMA ''SIMPTOMI KOJI BRINU RODITELJE- koliko su ozbiljni?'' Deca (kao i odrasli) ponekad imaju loš zadah. Razlozi za to su brojni. Neki od njih prisutni su i kod zdravog deteta, dok je zbog nekih potrebno javiti se lekaru. Zato je važno otkriti šta dovodi do neprijatnog mirisa. 1. Suvoća usta nastala zbog disanja na usta kod akutne bolesti (zapušen nos) ili hroničnog stanja (uvećanje trećeg krajnika) kao rezultat ima razmnožavanje bakterija u ustima i zadah iz usta. 2. Dehidracija. Veoma aktivna deca ili deca koja se bave sportom nekada ne uzimaju dovoljno tečnosti što dovodi do suvoće usta. Treba imati ovo na umu i detetu koje je sportista skrenuti pažnju da mu je potrebna dodatna količina tečnosti. 3. Loša higijena usne duplje. Deca jedu više slatke hrane nego odrasli i često su aljkavi u održavanju higijene usta. Neretko izbegavaju kontrole kod zubara. Uz igru dete se može naučiti i podsticatida od najranijeg uzrasta svakodnevno održava higijenu usta. 4. Strani predmet (zrno graška, pasulja ili igračkica koju vaša beba može da ubaci u nos, takođe može da izazove loš zadah. Ovo je posebno često kod beba do tri godine koje su poznate po stavljanu stvari tamo gde im nije mesto) 5. Sisanje palca ili cucle,ponekad ćebenceta razlog je da se javi neprijatan zadah zbog pljuvačke u kojoj se razmnožavaju bakterije. Nekad sa na cucli ili ćebencetu prisutni ostaci hrane. 6. Bolest gornjih disajnih puteva kao što je sinusna infekcija usled slivanja gnoja iz gornjih disajnih puteva ili sezonska alergija mogu da izazovu zadah. 7. Neki lekovi koji se uzimaju ''na duže staze'' kao što je metilfenidat ili amfetamin (lekovi koji se koriste u lečenju ADHD) mogu učiniti da dete ima neprijatan zadah. Davanje dovoljne količine tečnosti, užine sa niskim sadržajem šećera radi podsticanja lučenja pljuvačke, primena žvakaće gume, mogu da pomognu. 8. Gastroezofagealni refluks (GER). Ponekad je vraćanje sadržaja želuca ka jednjaku kod GER razloh za zadah. 9. Neotkriveni dijabetes. Dete možda ima nedijagnostikovanu metaboličku bolest, na primer- dijabetes. U većini slučajeva, dobro održavanje oralne higijene je rešenje. Probajte da obrišete ili istrljate bebine desni i zube (ako ih ima) nakon svakog obroka i pre spavanja. Možete i nežno da istrljate jezik (do detetovog prvog rođendana, nema potrebe za korišćenjem paste za zube, a kasnije je dovoljna samo mala količina paste). Perite često bebine ruke sapunom i toplom vodom ukoliko sisa palac ili prste. Ako koristi cuclu, sterilišiteje u ključaloj vodi. Stariju decu treba podsticati da održava higijenu usne duplje. Dete treba da poseti stomatologa jednom u 6 meseci. Ukoliko niste sigurni šta izaziva zadah, javite se pedijatru.
0 Comments
POTREBNO JE DA POMNO PRATITE DA LI VAŠE DETE ISPOLJAVA ZNAKE DEHIDRACIJE:
Potrebno je da obavestite svog pedijatra o:
Nastavite da hranite dete kako ste ga i inače hranili. Ukoliko je potrebno, dajte detetu specijalnu tečnost za rehidraciju iz apoteke, tzv elektrolitni rastvor na način kako vam je lekar savetovao. BUPROFEN (BRUFEN) ILI PARACETAMOL (FEBRICET, EFFERALGAN)? ~BEZBEDNOST ~ Nema dokaza u prilog veće bezbednosti jednog od ova dva leka. Razlog za oprez kada je u pitanju PARACETAMOL je njegov potencijalni nepovoljan uticaj na jetru. Hepatotoksičnost paracetamola bila je ispoljena samo u sitacijama kad je bio predoziran. Potrebno je držati se propisane doze i razmaka između doza. Takođe, veći broj neželjenih efekata primećen je kod dece koja su dobijala preparate za odrasle i na taj način bila predozirana. Zabrinutost vezana za primenu IBUPROFENA odnosi se na njegov potencijalni efekat na želudac i mogućnost nastanka gastritisa. Izgleda da se ovo ne događa kod kratkotrajne primene u uobičajenim dozama. Za Brufen se vezuju i neželjeni efekti na bubrežnu funkciju. U riziku su, međutim, izrazito dehidrirana deca, kao i odojčad mlađa od 6 meseci čiji su bubrezi još uvek nezreli. Ranije spominjani efekat Brufena na pogoršanje simptoma astme izgleda da ne postoji. Ukratko, Brufen ne treba da dobijaju dehidrirana deca i odojčad do 6 meseci. Ostala deca se ne dovode u rizik, ukoliko se poštuju propisane doze, intervali između doza i ako se lek daje kratkotrajno. Izvor: http://pediatrics.aappublications.org/content/127/3/580.full.pdf+html NE ZABORAVITE DA JE POJENJE DETETA VAŽNIJE OD OBARANJA TEMPERATURE Kod male dece virusi su najčešći uzročnici infekcija. U tim okolnostima antibiotici ne pomažu, ali je dobra hidracija (pojenje) jedna od najdelotvornijih mera, kako za brže ozdravljenje, tako i za lakše obaranje temperature i lakše iskašljavanje. Svako stanje praćeno povišenom telesnom temperaturom, bez obzira na uzročnika bolesti (virus ili bakterija) zahteva dodatni unos tečnosti, veći od uobičajenog. Kod infakcija disajnih puteva topla pileća supa je nezamenljiva, osim što hidrira sadrži i materije koje olakšavaju iskašljavanje i pomažu u lečenju |
Dr Dragana Stamatović
pedijatar Arhiva
March 2021
Kategorije
All
|