HOD NA PRSTIMA U VEĆINI SLUČAJEVA BEZAZLENA JE POJAVA Hod na prstićima ili na prednjem delu stopala je relativno često kod dece u fazi prohodavanja. Većina mališana spontano prestaje sa tim. Deca koja nastave da hodaju na prstićima i nakon prohodavanja, najčešće to čine iz navike. Ako dete raste i razvija se normalno, hod na prstima uglavnom nije razlog za zabrinutost. DA LI POSTOJE STANJA KADA JE HOD NA PRSTIMA IPAK ZA BRIGU? Postoje neka patološka stanja kod kojih je hod na prstima deo kliničke slike.
Ponekad, hod na prstima kod potpuno zdrave dece javlja se kao porodična odlika. KOLIKO DECU UGROŽAVA TO ŠTO HODAJU NA PRSTIMA? Ne uzimajući u razmatranje razlog za hod na prstima, deca koja hodaju na prstima u većem su riziku od pada i povređivanja. KADA DA SE RODITELJI OBRATE LEKARU? Spomenite svom pedijatru da dete hoda na prstima ukoliko je ovaj simptom udružen sa slabošću mišića nogu ili gubitkom mišićne koordinacije, ili ukoliko peta deteta ni na zahtev ili primenu pritiska nikako ne može da se spusti na podlogu. KOJI PREGLEDI ĆE SE SAVETOVATi DETETU SA HODOM NA PRSTIMA? Kod deteta sa hodom na prstima, potrebno je obaviti kompletan neurološki pregled i procenu razvoja. Ukoliko doktor sumnja na neku od bolesti čija je manifestacija hod na prstima, moguće je da će savetovati pregled koji se naziva elektromiografija. Ovim pregledom meri se električna aktivnost mišića i nerava. KAKO POMOĆI DETETU KOJE HODA NA PRSTIMA? Ukoliko nije u pitanju hod na prstima iz navike, detetu se savetuje:
0 Comments
OVO JE UPITNIK ZA otkrivanje elemenata autizma za DETE OD 12 MESECI Emotivna ekspresija i kontakt očima
Komunikacija
Gestikulacija
Zvuci
Reči
Razumevanje
Upotreba predmeta
http://www.brookespublishing.com/store/books/wetherby-csbsdp/CSBSDP_Checklist.pdf Korist od ovog upitnika je potvrđena istraživanjem koje je sprovedeno na 10.000 dece. Bebe koje su na ovom pregledu imale slabije rezultate su upućene u centre za autizam na dodatna ispitivanja. Ta deca su ponovo testirana svakih šest mreseci do treće godine, kada se uobičajeno pojavljuju jasniji simptomi autizma. Od preko 10.000 jednogodišnjaka obuhvaćenih ovim istraživanjem, njih 184 je imalo loše rezultate na prvom pregledu, a kod 75 odsto te dece se kasnije pojavio neki problem. Dijagnoza autizma je potvrđena kod 32 deteta, 56 je progovorilo sa zakašnjenjem, 9 je kasnilo u razvoju, dok je kod 36 utvrđen neki drugi problem. Aspergerov sindrom (AS) je razvojni poremećaj sličan autizmu koji odlikuje problem u socijalnom funkcionisanju. Problemi su blaži nego kod autizma. Prisutni su ekstremna egocentričnost, ograničen interes i/ili neuobičajena interesovanja, rutine i rituali. Razvoj govora uglavnom je bolji nego kod dece sa klasičnim autizmom. Deca s Aspergerovim sindromom pokazuju vrlo malo mimike osim ljutnje i žalosti. Često imaju izvrsnu memoriju i muzički talenat, ili ih zanimaju jedna ili dve oblasti. Mogu nadugo i naširoko razgovarati o omiljenoj stvari, ili ponavljati reč ili frazu nebrojeno puta. Djeca s AS sklona su boravku u "svom svetu" i zaokupljena sobom i svojim rasporedom. AS obično se ispoljava u trećoj godini. Raspon njihovih sposobnosti je u širokoj lepezi od ozbiljnog oštećenja do izrazite darovitosti. Procenjuje se da na svakih 150-toro dece dođe jedno sa AS. |
Dr Dragana Stamatović
pedijatar Arhiva
March 2021
Kategorije
All
|