![]() Mitovi i činjenice u pedijatriji MIT: AKO RILICA KRPELJA OSTANE U KOŽI, NISMO SE OBEZBEDILI OD LAJMSKE BOLESTI ČINJENICA: RILICA ODVOJENA OD TELA KRPELJA NE MOŽE DA PRENESE LAJMSKU BOLEST Važno je da se krpelj što ranije izvadi iz kože, u toku prvih 24 časa posle uboda. Ako je u koži ostala rilica krpelja i nju treba odstraniti, ali ne zbog opasnosti od Lajmske bolesti nego zbog mogućnosti nastanka sekundarne infekcije (pod sekundarnom infekcijom ne mislimo na Lajmsku bolest nego na unošenje neke druge infekcije u kožu, što se dešava i kad nas ubode trn). Pre odstranjivanja krpelja ne treba stavljati nikakva hemijska sredstva – eter, alkohol, benzin i dr. Odstranjivanje krpelja iz kože može se obaviti u svakoj zdravstvenoj ustanovi (ambulanti, domu zdravlja, odeljenju za kožne bolesti i dr.) Obaviti hvatanjem rilice pincetom što bliže koži, bez pritiska na trbuh krpelja, gnječenja ili kidanja. Mesto uboda, posle odstranjivanja krpelja, dezinfikovati. Nadzor nad osobama koje su imale ubod krpelja sprovodi se u trajanju 3 meseca. Kontrolni pregledi obavljaju se jednom mesečno kod ordinirajućeg lekara ili u Savetovalištu za Lajmsku bolest. Prepoznavanje i otkrivanje Lajmske bolesti: Početak rane faze lajmske bolesti karakteriše pojava crvenila na koži - erythema migrans na mestu uboda krpelja, uz moguću pojavu opštih simptoma i znakova infekcije. U ovoj fazi obavezno preduzeti lečenje Laboratorijska dijagnostika (Serološki testovi- IFA, ELISA, Western blot) za dokazivanje antitela na Boreliju burgdorferi u krvi, likvoru i sinovijalnoj tečnosti su samo pomoćna dijagnostička metoda.
8 Comments
![]() TEMA ''DA LI JE SVE UREDU SA MOJIM NOVOROĐENČETOM?'' Ovakav ''beleg'' može da ukazuje na mogućnost poremećaja u formiranju kičmenog stuba. Beleg na slici je sasvim površan i mali, ali potrebno je da se uradi ultrazvučni pregled kičmenog stuba. Ukoliko je nalaz na ultrazvuku normalan, dalje ispitivanje bebe nije potrebno. Izvor: Stanford University, School of Medicine ![]() TEMA ''SIMPTOMI KOJE NE SMETE IGNORISATI KOD DETETA'' Molluscum contagiosum je dobroćudno oboljenje kože u vidu bubuljica voštanog izgleda sa tačkastim dubljenjem u centru. Izazivač je virus. Najčešće su promene lokalizovane na koži lica, genitalijama i pregibima u vidu pojedinačnih ili grupisanih poluloptastih tvorevina nežnog perlastog izgleda sa diskretnim udubljenjem u centru.Obično ne daju propratne simptome, ali mogu i da jako svrbe, a češanjem se obično dalje rasejavaju (dete samo češanjem raseje po svom telu bradavice). Česte su kod dece atopičara. Moguća je da spontano nestanu posle 6 meseci, ali i da se veoma prošire. Budući da su zarazne (izazivač je virus) i da se lako rasejavaju potrebno je, da ako primetite moluske, odmah kontaktirate lekara radi lečenja. Nakon izlečenja potrebne su česte kontrole zbog moguće pojave novih promena.
![]() TEMA ''ASTMA, najčešće postavljana pitanja'' Plan samolečenja je pisani plan kojim se unapred razrađuju koraci koje dete sprovodi tokom napada astme na osnovu izmerene vrednosti vršnog ekspirijumskog protoka (PEF) pikfloumetrom. Smatra se da bi svaki oboleli od astme (dete ili odrasla osoba) trebalo da ima razrađeni plan samolečenja koji predviđa do kog nivoa može da se ostane kod kuće uz primenu određenih lekova u unapred predviđenim dozama, i u kom trenutku je neophodno da se pacijent ipak obrati lekaru. Plan samolečenja daje izvesnu autonomiju pacijentima, a studije su pokazale da unapređuje lečenje i prognozu bolesti, kao i kvalitet života i plućnu funkciju obolelih od astme. ![]() TEMA ''ASTMA, najčešće postavljana pitanja'' Nuspojave BRONHODILATATORA su:
Ove nuspojave javljaju se uglavnom ukoliko se lek popije, a gotovo da ih nema ako se lek udahne. Zbog tog lekove za astmu treba primenjivati u oblku za udisanje, a ne u vidu tableta ili sirupa. Međutim, ponekad se dogode čak i kada se lek primeni u vidu inhalacije. Ove pojave su neprijatne i uznemiravajuće, ali ukoliko se lek daje u uobičajenoj dozi, ne mogu da naškode. Jedino je opasno prekoračiti preporučenu dozu u panici u težem napadu astme. U napadu astme daju se i drugi lekovi (kortikosteroidi, aminofilin), ali o njima će biti reči u nekom od narednih tekstova. UKOLIKO UOBIČAJENA DOZA NE DOVEDE DO POBOLJŠANJA DETE TREBA ODMAH ODVEST LEKARU, A NE UPORNO I DALJE DAVATI BRONHODILATATOR. ![]() TEMA ''ASTMA, najčešće postavljana pitanja'' Pikfloumetar je jednostavan prenosivi aparat koji je koristan za grubu procenu stanja deteta sa astmom. Za razliku od spirometrije koja je neophodna za finu procenu i meri više parametara plućne funkcije, pikfloumetrom se meri samo jedan parametar: vršni ekspirijumski protok (PEF). U periodima bez tegoba, svakodnevnim merenjem PEF dva puta na dan rodietelji i dete stiču uvid u to kolika je najbolja ostvarena vrednost PEF. Ona će kasnije služiti kao orijetir u odnosu na koji se procenjuje pogoršanje astme (pad PEF u napadu). Kad počne da kašlje, dete ponovo meri PEF i poredi sa svojom najboljom vrednošću. Zatim uzima lek (salbutamol) i ponovo meri PEF, da proceni odgovor na terapiju. Na ovaj način se može ostvariti kontrola bolesti bez obaveznog odlaska lekaru zbog svakog kašlja. Ukoliko je, međutim, pad vrednosti PEF veliki, i ukoliko nema odgovora na primenu leka, dete treba ipak odvesti lekaru. Pikfloumetar omogućava nešto veću nezavisnost pacijenta od lekara i konsultaciju telefonom na osnovu ''Plana samolečenja'' koji lekar daje svakom pacijentu. ![]() TEMA ''DA LI JE SVE UREDU SA MOJIM NOVOROĐENČETOM?'' Ovo je tzv DIJASTAZA rektusa. Zbog relativne slabosti ovojnice (fascije) između dva ravna trbušna mišića (rektusa) dolazi do pojave ovog izbočenja kada se poveća pritisak u trbušnoj duplji ako beba plače ili se iz drugih razloga napinje. Ovo stanje NIJE bolest (nije kila) i prolazno je. Kada ojačaju trbušni mišići, spontano će nestati i nije potrebno intervenisati. |
![]() Dr Dragana Stamatović
pedijatar ![]() Arhiva
March 2021
Kategorije
All
|